Nobilis magazine Online - časopis udruge

broj 20, godina IX,
rujan 2002.

Reciklirati znači staviti nešto u proces neprestanog kruženja. I dok se mnogo toga u svakodnevnom životu reciklira ili potencijalno može reciklirati, kod nas se pojam reciklaže uvriježio u kontekstu gospodarenja otpadom. Kruženjem iz faze uporabe natrag u fazu proizvodnje, zatvara se izuzetno korisni krug (cycle), kojim se čuvaju zemaljski resursi i - bez dvojbe - čuva priroda i štiti okoliš.

RECIKLIRANI OTPAD - SIROVINA BUDUĆNOSTI

Zbog stalnog porasta količine otpada javlja se potreba za sve većim odlagališnim prostorom u koji će se odlagati novonastali otpad. Tako će količina otpada u Gradu Čakovcu porasti sa sadašnjih 9.900 tona godišnje na, procjenjuje se, 15.500 tona godišnje 2015. godine. To predstavlja porast od 5.600 tona ili 56,6 % u idućih petnaest godina. Ako pokušamo napraviti sličnu procjenu za Županiju Međimursku doći ćemo do još bržeg porasta količina otpada, prije svega zato što brojne općine još uvijek nemaju organizirano skupljanje i odvoz komunalnog otpada, pa će njihovim uključivanjem dolaziti do velikih, skokovitih porasta, ali svakako i zbog promjene načina života osobito u ruralnim naseljima u koja sve više ulazi "duh potrošačkog društva". Nastavak ustaljene prakse odlaganja sveg nastalog otpada prijeti uzdizanjem brojnih brežuljaka otpada u međimurskoj ravnici. Nadalje odlaganje jednog kubnog metra otpada na sanitarno odlagalište košta oko 65 kuna, odnosno jedne tone otpada oko 200 kn. To znači da će samo Grad Čakovec 2015-te godine za odlaganje (bez skupljanja) otpada trošiti oko 3.100.000 kn.

Ljudska svakodnevica ispunjena je velikim količinama ambalaže; od tetrapaka, plastičnih boca, limenki i konzervi, do papirnatih i kartonskih kutija, najlona i stakla. Koliko pažnje obraćate posebnim upozorenjima i prijedlozima koje nude proizvođači, a u svrhu smanjivanja količine otpada iz vašeg kućanstva? Kad ste (ako ikad?!) posljednji put tetrapak od mlijeka SPLJOŠTILI PRIJE ODLAGANJA?!? Rješenje glasi - smanjimo i reciklirajmo!

U razvijenim zemljama su problem otpada uočili i shvatili ozbiljno prije dvadesetak godina. Tražeći način kako da riješe problem došli su do zaključka da treba smanjiti količinu otpada. Nažalost, i tamo su procjene govorile o stalnom i brzom porastu količina otpada. Izdvajanje pojedinih frakcija otpada i njihova ponovna upotreba kao sirovine u proizvodnji nametnulo se kao logično rješenje. Danas se u tim zemljama izdvaja i ponovo prerađuje preko 50 % otpada (u Bavarskoj čak i do 70 %). Korištenjem sekundarnih sirovina postižu se pozitivni efekti na dvije strane: smanjuje se količina otpada kojeg treba odložiti i za to platiti ne malu cijenu odlaganja te nepovratno zauzeti otpadom prostor u prirodi, a s druge strane čuvaju se prirodni resursi koji se u manjoj mjeri eksploatiraju u potrazi za sirovinama i troši manje energije za proizvodnju jednake količine gotovih proizvoda. Nakon što su uvidjeli značaj kružnog toka tvari u proizvodno-prodajnom ciklusu, brojni veliki proizvođači su već u projektiranju novih proizvoda počeli primjenjivati materijale koji se lakše i jednostavnije recikliraju.

U Međimurju je odvajanje otpada tek u povojima. Prvi koraci su učinjeni u Gradu Čakovcu gdje je GKP Čakom d.o.o. u suradnji s tvrtkom Unija nova d.d. započelo s odvojenim skupljanjem stakla početkom 2000-te godine. Staklo se skuplja u zelene kontejnere volumena dva kubna metra, zatim se odvozi na pranje i sortiranje u pogon Unija nova-e u Zagrebu, nakon kojeg se isporučuje tvornici stakla Vetropak Straža u Humu na Sutli. Prve godine je na području Grada Čakovca skupljeno 60 tona otpadnog stakla, da bi jednaka količina bila skupljena već u prvih osam mjeseci slijedeće godine. Nakon stakla krenulo se sa odvojenim skupljanjem papira, PET i metalne ambalaže, ovaj put u suradnji sa Unija papir d.d. Otpadni papir građani odlažu u plave kontejnere volumena dva i pol kubna metra koje prazni pogon Unija papir-a iz Koprivnice. U pogonu u Koprivnici se papir sortira i zatim isporučuje tvornici papira i kartonaže u Belišće. U proizvodnji papira se korištenjem starog papira kao sirovine mogu postići značajne uštede, pa tako na primjer svaka tona otpadnog papira nadomjesti tri i pol kubna metra drveta (oko dvadeset mladih stabala). Korištenjem otpadnog papira za proizvodnju novog papira zagađenje vode smanjeno je petnaest puta, potrošnja vode smanjena je pet puta, a potrošnja energije dva puta. Slične uštede ostvaruju se preradom PET i metalne ambalaže, koje se skupljaju u žute (PET) i sive (MET) kontejnere volumena dva i pol kubna metra.

Zgodni promidžbeni slogan pojavio se na jumbo-plakatima prije koju godinu; plakat prikazuje rolu toalet-papira ispod koje piše - jučerašnje novine! Savršen spoj marketinga i ??????, u službi zaštite okoliša. Pridodamo li tome činjenicu da se neke tvari mogu reciklirati gotovo beskonačno, postavlja se pitanje - zašto izbjegavamo reciklažu koja može biti korisna i gospodarstvu i prirodi?!?

Pored odvojenog skupljanja sekundarnih sirovina u kontejnerima, kako je opisano, dio otpada se izdvaja i prilikom skupljanja i odvoza glomaznog otpada koji se na području Grada Čakovca odvozi jedanput mjesečno. Tako se mjesečno skupi i preda na Unimer između šesnaest i dvadeset tona otpadnih metala mjesečno. Nakon razdvajanja po vrstama metali se prešaju i isporučuju željezarama u obliku bala.

Izdvajajući relativno kratko vrijeme (dvije godine staklo i manje od godine ostale frakcije) otpad po frakcijama na području Grada Čakovca, GKP Čakom je plasirao prerađivačima oko 400 tona raznih sekundarnih sirovina. Udio izdvojenog otpada u ukupnom otpadu je relativno mali, samo 4%, ali na primjeru stakla koje se najduže odvojeno skuplja primjetan je trend porasta količina od skoro 50% u godinu dana. Pred nama je još dug put koji moramo prijeći do dana kad ćemo izdvajati i prerađivati 50% i više ukupnog otpada, no taj put je ispravan i moramo na njemu ustrajati.

Saša Avirović, dipl. ing. građ.